Pages Menu
Facebook
Categories Menu

Posted by on Mar 18, 2014 in Preporuke |

Gastronomija otoka

Gastronomija otoka

  • Ovčji sir

Paški sir jedan je od zaštitnih znakova otoka Paga. Njegova posebnost  je u tvrdoći i slanoći, te specifičnom mirisu i okusu. Tu posebnost paškom siru daje osnovna sirovina – mlijeko paške ovce. Ovce se na otoku drže slobodne na pašnjacima koji obiluju aromatičnim biljkama, a tu je i svojstvena mikroklima pri čemu je bitan element paška bura koja na pašnjake nanosi morsku sol. Takvu travu pasu paške ovce i upravo zbog te mješavine trava raznih okusa s primjesom morske soli njihovo mlijeko postaje specifično i ne može se dobiti nikakvim umjetnim načinom.

U prodaji se mogu naći dvije vrste paškog sira. To su mladi i stari (zreli) sir. Mladi sir je onaj koji je dozrijevao oko pet mjeseci, dok je stari sir onaj koji je dozrijevao oko godinu dana, pa i dulje. Mladi sir može se nabaviti tijekom posljednjih zimskih i prvih proljetnih mjeseci i znatno je mekši i lakši od zrelog sira. Zreli sir karakterističnog je pikantnog okusa, svojstvenog mirisa, blago zrnaste strukture, te se mrvi i topi u ustima. Ima oblik koluta težine oko dva kilograma, te čvrstu koru zlatnožute boje. Najčešće se konzumira kao predjelo ili nariban kao dodatak jelima poput domaćih njoka, rižota, makaruna ili palente. Kao predjelo, sir se poslužuje narezan na kriške u obliku trokutića, uz dalmatinski pršut ili slane inćune, bijeli kruh ili tople paške bubice (pogačice) te crne masline.

Uz stariji sir serviraju se jača crna vina poput plavca malog, babića, merlota ili terana, ili bijela poput pošipa ili paške žutice. Uz mlađi sir se serviraju laganija bijela vina poput malvazije, vrbničke žlahtine, graševine ili debita.

Paška skuta je albuminski sir proizveden od sirutke nakon proizvodnje paškog sira, točnije rečeno, riječ je o delikatesi koja nastaje kao produkt sirenja, a pripada kategoriji mekanih sireva s rokom trajanja do 10 dana. Najveći su problem ograničene količine, budući je skuta sezonskog karaktera pa su pravi sretnici oni koji zateknu ovaj proizvod u trgovinama. Skuta je posebno ljekovita za regeneraciju jetre i regulaciju šećera. Sadrži manje od 1% mliječne masti, ne sadrži ugljikohidrate, a  čisti proteini kojima je bogata jačaju imunološki sustav. Dijetni je proizvod koji zbog svoje konzistencije brzo strvara osjećaj sitosti. Epitet supernamirnice skuta zahvaljuje albuminu i globulinu koji sadržavaju sve aminokiseline potrebne u prehrani.

  • Janjetina

Paška janjetina poznata je mnogim gurmanima kao jedan od najboljih specijaliteta u Hrvatskoj. Naime, paška janjetina ima izrazito mekano i ukusno meso, te je specifična okusa zbog ambijenta u kojem se hrani paška autohtona ovca. Janjci nikad ne žive u zatvorenom prostoru, nego cijeli svoj kratki vijek provedu na otvorenom – na kršu, golom kamenjaru na kojem rastu kadulja, slavulja i škrta sitna trava posuta posolicom koju nanose česte zimske bure. Također, paško janje vrlo rano se odvaja od ovce radi mužnje mlijeka koje je potrebno za proizvodnju paškog sira, te na tržište ide kada ima 7 do 10 kilograma, a upravo janjad te težine smatra se najboljom i najukusnijom.

Paška janjetina najbolja je u siječnju, veljači i ožujku, za vrijeme trajanja mužnje ovaca, a može se spremiti na više načina: na lešo, na gradelama, na ražnju, pod pekom, u krušnoj peći ili pečena u pećnici.

  • Maslinovo ulje

Lun, najsjevernije mjesto otoka Paga, postaje sve poznatije po svojim maslinicima i maslinovom ulju. Gotovo svaka obitelj iz  Luna i okolnih mjesta ima svoja stabla maslina, raštrkanih na sve strane, naslijeđenih od svojih prapradjedova. Ukoliko u Lunu prošetate makadamskom cestom kroz maslinike, uživat ćete u krajoliku prožetom korijenjem stabala iz biblijskih vremena. Lunjski maslinici predstavljaju istinsku oazu mira i jedan od najslikovitijih i najljepših prirodnih kutaka našega otoka.

Na oko 23 hektara raste 80.000 maslina, među kojima se veličinom i fantastičnim oblicma izdvaja oko 1.500 stabala divlje masline – olea oleaster, visokih 5-8 m i prsnog promjera 20-80 cm. Ovo područje divlje masline,  jedino je takve vrste na Jadranu, te ima veliku botaničku vrijednost. Jedinstvena arhitektura prirodnih oblika drva isprepletenog s kamenom na cijelom se svijetu sreće još samo na dva mjesta – u Izraelu i Grčkoj. Međutim prema riječima stručnjaka, Lun ima primat po koncentraciji takvih stabala na malom prostoru, te po njihovoj starosti. Zahvaljujući svemu navedenom, dio tog područja je 1963.g. zaštićen i proglašen botaničkim rezervatom.

»Lunjska maslinada« je manifestacija koja iz godine u godinu zauzima sve važnije mjesto u gospodarstvu na području Novalje jer afirmira jednu sve uspješniju granu – maslinarstvo i proizvodnju ulja, koje je na ovom području izuzetne kvalitete.

  • Vino / prošek / travarica

Otok Pag stoljećima je vezan uz vinovu lozu, koja je od davnina uz stočarstvo, ribarstvo i proizvodnju soli bilo jedan od najvažnijih izvora egzistencije njegova stanovništva. Danas je nažalost velik broj sorti nepovratno nestao, a i površina zasađena lozom se smanjila. Na otoku Pagu od davnina se proizvodilo bijelo vino od nekoliko sorti koje je zbog svoje boje dobilo ime “Paška žutica”. Glavna sorta za prozvodnju tog vina bio je Gegić. Danas se vinogradi na otoku nalaze u visokoj starosnoj dobi, a način proizvodnje je tradicionalan.

Prošek je naziv za zagasito crveno, zaslađeno alkoholno piće nalik vinu, ali je aromatičnije i proizvodi se u vrlo malim količinama. Prošek se na otoku Pagu nekada posluživao u svečanim prigodama, te za Božić, Uskrs i Novu godinu. S obzirom na malu proizvedenu količinu, prošek ćete najčešće pronaći u privatnim domaćinstvima.

Rakija travarica primjenjuje se kao aperitivno piće, ali i kao lijek. Poznato je da travarica u malim količinama uspješno liječi razne želučane probleme, a zbog svog antibakterijskog djelovanja također je služila za dezinfekciju i brže zacjeljivanje rana i posjekotina.

  • Riba

More oko otoka Paga stoljećima je bilo bogato raznovrsnom ribom. U moru od Luna, preko Šimuna i Povljane do Ljubačkih vrata lovile su se goleme količine ribe i rakova. Ribama su bili bogati Velebitski kanal i Paška uvala. U starim dokumentima se navodi kako je uvala Caska bila jedno od najvećih mrjestilišta tuna na Jadranu. Pažani su lovili tune koje su svježe pripremali na desetak načina. Poslije sezone lova, tune se sušilo ili solilo.

Na početku nove ere, u doba rimskih careva, s područja od Krka do Paga u Rim su se otpremali škampi, jastozi i rarozi. Poznato je da su neki rimski carevi voljeli samo škampe s Kvarnera. U Paškoj uvali bila je velika količina plave ribe, a najčešće su se lovile srdele, skuše, šaruni i lokarde. Po jednom događaju može se zaključiti koliko je u Paškoj uvali bilo sipa. Na karnevalsku nedjelju u veljači 1929. godine zapuhala je i tri dana je trajala orkanska bura, a prije toga je pao snijeg. Bura je na obalu, posebice u uvali Caska, Sveti Duh, Crnika, Veli zaton i Mali zaton iz mora izbacila toliko sipa da su ih Pažani danima skupljali i odnosili u vrećama. Snijeg je bio crn od sipinog crnila. Postoji velik broj svjedočenja o tratama koje su ribari jedva izvukli zbog velike količine ulovljene ribe.

Vrijeme kada je akvatorij otoka Paga bio izuzetno bogat ribom je prošlo, no riba ipak ima, a ima i onih velikih, kapitalaca. Najveća morska životinja koja je bila u akvatoriju otoka Paga je kit. Kitovi su se pojavljivali više puta, neki su uhvaćeni, neki su uginuli, a neki su pronašli put prema otvorenom moru. Druga po veličini i težini morska životinja koja se lovila u akvatoriju Paga je tuna. U jednom zapisu se spominje kako je 1932. godine na Šestakovcima uhvaćena tuna težine 340 kg. Treća po veličini i težini morska životinja koja se lovila u akvatoriju Paga je morski golub. U Paškoj uvali se nekoliko puta pojavila sabljarka, a najmanje jedna je ulovljena. Na listi velikih riba koje su ulovljene oko Paga i u Paškoj uvali su modrulj, grug, hobotnica, lica, zubatac i luben. Od sredine 20. stoljeća ne spominje se ulov golemih hobotnica ni velikih tuna. Na listi golemih riba ostali su grug, zubatac, lica i luben. Više puta je u akvatoriju Paga ulovljen grug od preko 30 kg, lovilo se i zubace od 15 kg, lice težine do 35 kg i lubene do 18 kilograma. To su službeno zabilježeni podaci, međutim, moguće je da je netko uhvatio i veće primjerke. Lov na kapitalce je, kažu ribari, poseban užitak premda je vađenje velike ribe iz mora ponekad izuzetno teško i može trajati satima. No, ribari su u tome uživali, kao što u lovu na kapitalce uživaju i današnji sportski ribolovci.

Tradicija soljenja ribe na Pagu je do početka 20. stoljeća imala veliko gospodarsko značenje. Slane srdele i inćuni smatraju se poslasticom, a najčešće se poslužuju kao predjelo ili kao prilog. Svakako kušajte i mariniranu ribu, odnosno ribu na saur. Saur se na Pagu priprema od manjih riba, manula, trlja, lokardi, štriga, arbuna, moleta ili srdela, ali može ga se pripremiti i od tune i drugih vrsta. Također vam preporučamo hobotnicu s krumpirima, riblju juhu ili novaljski brudit (brudet).